El la araba al Esperanto
- reiru al konsiloj por transskribado
Arabaj literoj kaj sonoj en Esperanto (provizora artikolo)
konsiloj de Nino Vessella
-َ | (mallonga' a) ĉiam a | ||
۔َا | (longa a) ĉiam a | Daud | دَاوُد |
آ | ĉiam a | ||
أ | 1 - a se sur ĝi troviĝas mallonga a | Ajub | أَيُّب |
2 - u se sur ĝi troviĝas mallonga u | |||
3 - aa se ĝi estas ene de la vorto kaj antaŭ ĝi troviĝas mallonga a | |||
إ | i (sub ĝi troviĝas mallonga i) | Ismail | إِسْمَاعِيل |
ء | 1 - ai se antaŭ ĝi troviĝas mallonga a kaj sub ĝi troviĝas mallonga i | Israil |
إِسرٰٓءِيل |
2 - au se antaŭ ĝi troviĝas mallonga a kaj sur ĝi troviĝas mallonga u | |||
ب | ĉiam b | Ibrahim | إِبرَٰهِم |
ت | ĉiam t | ||
ث | ĉiam s | Usman | عثمان |
Samud | ثَمُود | ||
ج | ĉiam ĝ | Ĝibril | جِبْرِيل |
ح | ĉiam h | Jahja | يَحْيَىٰ |
خ | ĉiam ĥ | Umar al-Ĥajam | عمر الخيام |
د | ĉiam d | Daud | دَاوُد |
ذ | ĉiam z | al-Gazafi | القَذَّفِى |
ر | ĉiam r | ||
ز | ĉiam z | Zakarija | زَكَرِيَّا |
س | ĉiam s | Ismail | إِسْمَاعِيل |
ش | ĉiam ŝ | aŝ-Ŝajbani | الشَيبانِي |
ص | ĉiam s | Safa | صَفَا |
ض | ĉiam d | ar-Rida | الرِضَا |
ط | ĉiam t | Lut | لُوط |
ظ | ĉiam z | az-Zahir | الظَاهِر |
ع | Alisaa | الْيَسَعَ | |
Ismail | إِسْمَاعِيل | ||
Isa | عِيسَىٰ | ||
غ | ĉiam g | Bagdad | بَغْدَاد |
ف | ĉiam f | Safa | صَفَا |
ق | ĉiam k | Lukman | لُقْمَان |
ك | ĉiam k | Mikail | مِيكَٰيل |
ل | ĉiam l | Lut | لُوط |
sed legu la subajn rimarkojn | |||
م | ĉiam m | Musa | مُوسىٰ |
ن | ĉiam n | Junus | يُنُس |
و | u | Harun | هَارُون |
ŭ | as-Samaŭal | الْسَمَوْأَل | |
Ĥuŭarizm | خُوَارِزْم | ||
-ُ | (mallonga u) ĉiam u | ||
ه | ĉiam h | Ibrahim | إِبرَٰهِم |
ة | |||
ى | i | ||
j | Jahja | يَحْيَىٰ | |
Sulajman | سُلَيْمٰن | ||
-ِ | (mallonga i) ĉiam i |
Rimarkoj:
1 - La supraj konsiloj baziĝas sur la klasika araba.
2 - Ne eblas redoni en Esperanto la diferencon inter simplaj kaj duoblaj konsonantoj. La artikolo antaŭ la konsonantoj ت ث د ذ ر ز س ش ص ض ط ظ ل ن duobligas la suprajn konsonantojn, laŭ la internacia kutimo oni transkribas metante streketon inter la duobligitajn konsonantojn:
as-Samaŭal | الْسَمَوْأَل |
aŝ-Ŝajbani | الشَيبانِي |
Sed se tiun streketon oni forlasus kaj uzus simplan konsonanton, transkribo estus pli fonetika:
asamaŭal | الْسَمَوْأَل |
aŝajbani | الشَيبانِي |
3 - (ألهمزة 'hamza') ة , ٴ ('ta marbuta' التء ألمربوطة) , kaj ع ankoraŭ ne estas komplete pritraktitaj.
4 - Kelkaj transkriboj estas diskutindaj ĉar ne sekvas la internacian kutimon, sed turkan aŭ sŭahilan, ekz., komprenon de la koncernaj sonoj: Osman, ks.